Vjerujući da svaka društvena promjena zahtijeva određeni napredak u načinu na koji percipiramo i razumijemo neprilike u kojima živimo, Crvena organiza različite obrazovne programe koji kritički propituju današnje društvo i svijet, njihove različite dimenzije. Za cilj imaju pedagoško istraživanje, prevođenje i širenje ideja kroz različite tipične i manje tipične oblike, uključujući predavanja, ljetne škole, hodanja, učionice, diskusije, projekcije, seminare, prezentacije, radionice, grupe za čitanje itd. U realizaciji programa surađujemo sa znanstvenicama i znanstvenicima, profesionalcima, sa institucijama i organizacijama iz zemlje i svijeta angažovanim u domenima kojima se Crvena bavi.

Obrazovni program

Predavanje je održano  22.10.2020. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Grad i Priroda, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.  

Vi i ja nismo nezainteresirani promatrači šestog i najvećeg masovnog izumiranja na jedinoj naseljivoj planeti za koju znamo. Naša suvremena civilizacija nije autodestruktivni proplamsaj na kraju 3 milijarde godina života na Zemlji, niti je hladnokrvni ubojica većine ljudi na planeti kako bi se šačica visoko-budžetnih životnih stilova svela u planetarne granice. Mi smo uhranjeni i imamo viška hrane za dijeliti, obrazovani smo i spremni promisliti načela kojima naša društva žive. Mi vidimo kako su odrast i izbjegavanje katastrofalne promjene klime povezani. Danas znamo da globalizirani kapitalizam, i socijalistički produktivizam koji ga je nastojao sustići, nisu puki nusproizvodi napretka tehnologije. Razotkrivanjem i promjenom mitova pred-odrastničke ere shvaćamo ih kao društveno organiziranje proizvodnje i potrošnje dobara nužnih za opstanak i dobrobit nas i naših prijatelja utemeljeno u kulturi trajnog rasta zgrtanja profita iz njihove prodaje.

Perspektive odrasta i održivosti - Mladen Domazet

Predavanje je održano 23.10.2020. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Grad i Priroda, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Buduće promene klime jedan su od najvećih rizika sa kojima je svet danas suočen. Nekontrolisana emisija gasova staklene bašte dovela je do energetskog disbalansa u klimatskom sistemu i jasno vidljivih i nedvosmislenih promena unutar njega. Porast prosečne globalne temperature atmosfere i okeana, topljenje ledenog pokrivača i porast srednjeg nivoa mora samo su neke od njih. Na teritoriji Balkana, trend porasta temperature prevazilazi globalni prosek, a jasno su detektovane i promene u frekvenciji i intenzitetu ekstremnih događaja kao što su suša, ekstremne padavine, dužina i intenzitet toplotnih talasa. Ukoliko se postojeći trend emisije gasova staklene bašte, a prvenstveno emisije CO2 iz antropogenih izvora nastavi, klimatski sistem će proći kroz još drastičnije promene a društvo će biti primorano da se prilagodi ovim promenama, barem u segmentima u kojima će to biti moguće.

Forme klimatskih promjena i klimatska kriza – Vladimir Đurđević

Predavanje je održano 24.10.2020. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Grad i Priroda, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

U našim gradovima, svuda dokle oko seže uzdižu se i blješte proizvodi ekstraktivizma. Iza sjajnih ekrana i fasada, protežu se duhovi i senke, rupe i havarije carstva ekstrakcije. Ova nasilna političko-ekonomska hegemonija zasniva se na tvrdnji da su mnoštva tela i njihove snage „neophodna za napredak čovečanstva”, da ih treba sistemski izvaditi iz njihovih prebivališta, obraditi, iskoristiti, baciti. Post-jugoslovenski region, pre svega zahvaljujući politikama liberalizacije ali i kao polu-periferija globalne mreže sirovina, trenutno je zona intenzivne ekspanzije ekstraktivizma, posebno u rudarskoj industriji. Ovi su procesi usko povezani sa drugim domenima produkcije koji sežu daleko dalje i dublje od tradicionalnih industrija „prirodnih resursa“. Ekstraktivistička logika-logistika prožima digitalnu industriju, „zelenu ekonomiju“ kao i globalizovane mreže produkcije znanja i kulture. Penetracija ekstraktivizma kroz društvo sa druge strane znači da su i oblici otpora i afirmacija alternativa sveprisutni, uporni i izdržljivi, iako često marginalizovani. Prateći rad zajednica otpora ekstraktivističkoj ekspanziji, i u razgovoru sa feminističkim i kvir materijalizmom i anti-/de-kolonijalnim praksama, ova intervencija ocrtava kontra-analitiku i prakse transformacije svakodnevnog života izvan imperijalne logike-logistike ekstrakcije.

Posle ekstraktivizma, Zemlja i društvena reprodukcija – Mirko Nikolić

Zadovoljenje osnovnih potreba društva bazira se na dostupnosti prirodnih resursa i relativnoj stabilnosti ekosistema. Uprkos tehno-optimizmu prošlog veka, ovo pravilo važi i za 21. a vrlo verovatno i za naredne vekove, no to nas ipak nije sprečilo da kao čovečanstvo zapadnemo u kompleksnu ekološku i društvenu krizu. U izlaganju ćemo obraditi jedan od većih problema – otuđivanje, komodifikaciju i privatizaciju vode i vodnih dobara. Ekstraktivizam je nužni pratilac kapitalističkih modela proizvodnje i potrošnje, a u slučaju vode on može ugroziti i osnovna ljudska prava uključujući i samo pravo na život. Pitka voda, izvorišta, lekovita voda, vodosnabdevanje, zatim okeani, reke i drugi vodotokovi u većini zakonskih okvira i kulturnih normi nominalno se tretiraju kao javna ili zajednička dobra, no u praksi se stvari komplikuju. Da li pitka voda sme biti roba? Čije su obale i vodno zemljište? Jesu li privatni partneri bolji domaćini u uslugama vodosnabdevanja? Šta su usluge prirode i šta to tačno “zagađivač plaća”? Osvrnućemo se posebno i na postsocijalističku dinamiku privatizacije u regionu i aktuelni problem minihidroelektrana.

Iva Marković je istraživačica političke ekologije, aktivistkinja i konsultantkinja za zaštitu životne sredine iz Beograda. Trenutno se bavi upravljanjem prirodnim resursima u organizaciji PolEkol, vodom kao zajedničkim dobrom kroz inicijativu Pravo na vodu i radi kao koordinatorka za Srbiju kampanje Save the Blue Heart of Europe protiv malih hidroelektrana na Balkanu. Zanimaju je društveni aspekti klimatskih promena, zajednička dobra (commons), ekofeminizam, pravedna energetska tranzicija i levo-zelene politike. Radi na osnivanju mreže Žene za reke.

Predavanje je održano 19.11.2020. godine.

Privatizacija i komodifikacija prirodnih dobara – Iva Marković

Učionica je održana 08.07.2020. godine.

Aristotel je prvi mislio o eteru kao o pitanju početka, kraja i granica prostora. U posljednjih nešto više od 100 godina eterom se kao mustra šire i upliću najrazličitiji tehnološki izumi, kulturni sadržaji i forme. Od Heinricha Hertza i njegovog eksperimenta kojim je praktično dokazana Maxwellova teorija prostiranja elektromagnetnih valova, nisu se mnogo mijenjali instrumentarij i znanje na kojem se temelji razumijevanje i korištenje etera kao prirodne datosti. S druge strane, eter, kao javni prostor, teritorij i medij ('eteritorium') radikalno je transfiguriran. Politika od javne stvari postala zanat koji je primarno u službi eksploatacije prirodnih resursa. Investicije su usmjerene na tehnološke inovacije zasnovane na bežičnoj komunikaciji senzora i inteligentnom procesiranju električnog treptaja, svedenog na logiku binarnog polariteta nule i jedinice. Potjera za profitom želi još ‘samo’ pravo na eter bez interferencija čime bi se eliminisala njegova inheretno zajednička priroda. Imamo posla sa neslušljivim i nevidljivim treptajima tehnologije, koji pak prolaze kroz zid, armaturu, lobanju i sinaptičku mrežu. Istovremeno je naša moć da se o tome pitamo svedena na našu sposobnost da u eteru učestvujemo kao subjekti na tržištu. Podcrtavajući centralnost ovih pitanja, zajedno ćemo se zapitati što bi to bilo pravo na eter, te gdje počinje i završava ovako zamišljen ‘eteritorium’.

Više informacija o predavaču možete naći na: www.sahacicharis.com

Eteritorium - Haris Sahačić

Predavanje punog naziva Profesionalni diskutanti  bukači i šetači: Izazovi sprovođenja Zakona o udruženom radu u jugoslovenskim fabrikama je održano 05.04.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Rad i odmor, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Nakon niza ekonomskih i političkih kriza krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka Savez komunista Jugoslavije se odlučuje za ambiciozno proširivanje koncepta i prakse samoupravljanja kako bi osigurao dalji razvoj jugoslovenskog socijalizma. Kamen temeljac nove reforme  zvanično nazvane Zakon o udruženom radu (ZUR)  trebala je biti radnička klasa. Ovo predavanje će predstaviti izazove sa kojima su se suočila industrijska preduzeća u toku sprovođenja ZUR-a  iz perspektive manuelnih radnika u direktnoj proizvodnji. Oslanjajući se na istorijsko istraživanje sprovedeno u fabričkim arhivama predavanje će skicirati glavne linije podela unutar jugoslovenskih radnih kolektiva i način na koji su se one reflektovale u novoj samoupravljačkoj praksi.

Profesionalni diskutanti  bukači i šetači - Goran Musić

Predavanje je održano 06.04.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Rad i odmor, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Ovo je izlaganje temeljeno na istraživanju "Kontinuitet društvenih sukoba 1988.-1991.: kombinat Borovo" koje je od 2013. do 2018. vođeno u organizaciji Centra za mirovne studije i Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju iz Zagreba. Iskustvo radništva u vukovarskom Borovu poslužit će nam kao početna točka za razgovor o radničkim borbama u Jugoslaviji s kraja osamdesetih i početka devedesetih godina 20. stoljeća. Problemi na koje ćemo se osvrnuti tiču se promjena u iskustvu rada i poziciji radništva kao i uspona nacionalističkih politika iz toga vremena.

Radničke borbe oko 1989.: slučaj kombinata Borovo - Sven Cvek

Predavanje je održano 07.04.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Rad i odmor, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Jednu od centralnih uloga u transformaciji društveno-ekonomskog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i država nastalih njenim raspadom u tržišnu privredu  odigrali su procesi privatizacije koji su oblikovali društvene sukobe u sferi rada. Pod privatizacijom  u kontekstu SFRJ i država naslјednica  podrazumijevamo procese promjene vlasništva nad preduzećima iz društvenog  preko državnog u privatno vlasništvo koja se realizovala (i realizuje se) kroz više različitih formi uklјučujući i likvidacije  stečajne postupke  te prodaju/kupovinu preduzeća. Predavanje će se razmotriti različite oblike društvenih sukoba u sferi rada u vezi sa procesom privredne transformacije i privatizacije  te diskutovati uticaje tih procesa na radništvo. Procese privatizacije i njihov uticaj na radništvo u Bosni i Hercegovini nije moguće objasniti bez prethodnog poznavanja šireg društvenog konteksta unutar kojeg su se isti odvijali (ili se i dalјe odvijaju). Pri tome prvenstveno mislimo na globalizaciju i njen uticaj na političko-ekonomsku periferizaciju zemalјa Istočne i Jugoistočne Evrope. Predavanje će  stoga  na primjerima nekadašnjih industrijskih giganata: Rudi Čajavec  Energoinvest i Aluminij analizirati međusobnu povezanost procesa transformacije unutar samih procesa globalizacije i prefirerizacije zemlje.

Privatizacija i radničke borbe na evropskoj periferiji - Anđela Pepić

Predavanje je održano 08.04.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Rad i odmor, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Prema neoliberalnoj doktrini slabije razvijene i nerazvijene zemlje uključivanjem u globalne lance vrednosti dobijaju priliku za usvajanjem najsavremenijih znanja i tehnologija  a participacija u globalnoj ekonomiji najčešće se predstavlja kao sigurni put u ekonomski prosperitet. U realnosti  transnacionalne kompanije kroz globalne lance snabdevanja kontrolišu 80% svetske trgovine  a apsorpcija viška vrednosti je sve samo ne balansirana. U okviru tekstilne industrije  u proseku  oko 60% od finalne cene proizvoda odlazi direktno brendovima i distributerima lociranim u zemljama Globalnog severa dok su dobavljači i podugovarači rasuti po zemljama Globalnog juga prinuđeni su da se zadovolje minimalnim udelom u raspodeli. Niska cena je kroz autsorsing direktno povezano sa eksploatacijom dečjeg i migrantskog rada i sweatshop-ova. Zemlje Globalnog juga su  pritom  prinuđene da se međusobno takmiče u proizvodnji što  povoljnijih uslova za poslovanje multinacionalnim kompanijama  gde povoljna poslovna klima znači brojne poreske olakšice  besplatnu infrastrukturu  direktne novčane subvencije i ruiniranje radnog zakonodavstva.  Poslednjih godina sve više se osvetljavaju identični mehanizmi brutalne eksploatacije i u zemljama bivšeg Istočnog Bloka u Evropi. U tekstilnoj industriji  neplaćen prekovremeni rad  zabrana odlaska u toalet  uskraćivanje godišnjeg odmora i zarade koje jedva pokrivaju preživljavanje postale su  stvarnost većine radnica i radnika današnje Centralne  Istočne i Jugoistočne Evrope. Procesi tranzicije u ovom regionu praćeni su planskim uništavanjem lokalne privrede upravo kao uslovom za uključivanje u globalne ekonomske tokove sve dok kao jedini preostali resurs nije ostala jeftina radna snaga  čiji je položaj dodatno oslabljen sukcesivnim izmenama radnog zakonodavstva u korist poslodavaca.

Tekstilna industrija: globalni lanci vrednosti i radna prava -  Bojana Tamindžija

Predavanje je održano 09.04.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Rad i odmor, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Proteklih godina diskurs o četvrtoj industrijskoj revoluciji — koja se zasniva na uklapanju distribuiranih kibernetičkih tehnologija poput interneta stvari  umjetne inteligencije  visokopropusnih digitalnih mreža  velikih podataka i autonomne robotike s procesima proizvodnje i logistike — bio je praćen alarmantnim najavama drastičnih gubitaka radnih mjesta. Automatizacija u industrijskim pogonima  skladištima  prijevozu  poljoprivredi  administraciji  novinarstvu i mnogim drugim granama prijeti velikom nezaposlenošću  što predstavlja temeljitu krizu za društva u kojima je primarni oblik zadovoljavanja potreba i socijalizacije za većinu stanovništva kroz formalnu kapitalisitčku ekonomiju  prodaju vlastite radne snage i konkurentsko tržište rada. Međutim  taj diskurs je u velikoj mjeri marketinška koprena za procese u kojima primarni generator niskih profitnih stopa i nezaposlenosti nije tehnološki razvoj već usporavanje svjetskog kapitalizma. U mom izlaganju ocrtati ću te procese i posljedice po globalnu radnu snagu  a s pogotovim osvrtom na posljedice automatizacije na kapitalističku periferiju.

Pa  pa  proleteri: automatizacija i kriza rada - Tomislav Medak

Predavanje je održano 29.04.2020. godine u sklopu prvog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Brisanje istorije solidarnosti, nevidljivost kapitalističke političke ekonomije i žensko pitanje u post-jugoslovenskom kontekstu

Predložiću tezu da je način restrukturiranja ekonomije poslao u kuće neke žene koje su u socijalizmu radile, i na taj način retradicionalizovao rodne odnose. Da su loši poslovi ti koji su doveli do veće ženske ekonomske zavisnosti od muževa koji su i sami istraumirani od pritiska da održe dignitet u kontekstu nemogućnosti da se ekonomski staraju o svojim bližnjima. Da je urušavanje kvaliteta javnih usluga otežao proces odgajanja dece. A istaći ću i da je potreba da se napravi društveni konsensus oko tranzicionog restrukturiranja privrede namenski skrenuo priču u pravcu tradicije, primitivizma, i ostalih „karakteristika“ za koje se onda mogu okriviti pojedinačni muškarci, umesto da se krivi sistem koji se osnažuje na temeljima raz-razvoja koji nam se dogodio...

Brisanje istorije solidarnosti - Sonja Avlijaš

Predavanje je održano 30.04.2020. godine u sklopu prvog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Pandemija koronavirusa dubinski je poremetila prethodno postojeće radne odnose. Ukupna ekonomska aktivnost je značajno smanjena, veliki broj radnica i radnika je već ostao bez posla, drugi rade pod dodatnim opterećenjem i izloženi zdravstvenom riziku, a mnoge najavljene mjere će, čini se, samo dodatno ugroziti ionako nezavidnu poziciju velikog broja zaposlenih. Predavanje će se fokusirati na evoluciju situacije u sektoru trgovine u Bosni i Hercegovini od prvobitne panike do trenutnog stanja u kojem trgovine uglavnom rade punim kapacitetima. Pažnja će biti na izazovima i problemima s kojima se radnice i radnici susreću u svakodnevnom radu 'na prvoj liniji' kao i one i oni koji su ostali bez posla, te će se ispitati šta se dešava sa radničkim pravima u kontekstu vanredne situacije u sektoru trgovine, ali i u drugim sektorima. Na osnovu iskustva rada Sindikata trgovine Bosne i Hercegovine u najskorijem periodu, predavanje će predstaviti preliminarne nalaze o najvećim problemima s kojima se radništvo suočava i diskutovaće i mjere i instrumente koje sindikat koristi kao bi zaštitio prava radnica i radnika. Takođe, posvetiće pažnju odgovoru sindikalnog pokreta uopšte te će diskutovati dinamiku 'socijalnog dijaloga' te pozicije različitih aktera – poslodavaca, vlada, sindikata - koji u njemu učestvuju.

Redovan rad u vanrednim okolnostima. Trgovkinje na prvoj liniji fronta - Mersiha Beširović

Predavanje je održano 04.05.2020. godine u sklopu prvog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Nosivo polazište u ovom predavanju jest da feminizam nije samo emancipatorsko obećanje  ženama  već aktivno  djelovanje  u smjeru zbiljske društvene promjene i radikalne etike;  u tom smislu svako revolucioniranje feminizma (J. Mitchell)  govori o transformativnoj potencijalnosti kako feminističke politike tako i feminističkog subjekta. Ovo izlaganje ujedno je i predložak za raspravu o  načinima  feminističkog pozicioniranja danas na susjecištu različitih problema pri čemu se diskursi seksualizacije, pornokapitalizma  i biopolitika pojavljuju kao konceptualni markeri za suvremenu feminističku situaciju, ali i o paradoksima i prijeporima  na feminističkoj sceni. Je li ključni prijepor među feministkinjama danas onaj između 'identitetskih' odnosno 'identitarnih politika' i  klasnog kontekstualiziranja žena  ili epistemička obnevidjelost seže u neke kompleksnije analize  globalnosti  feminizma i globalnosti kapitalizma onkraj pojednostavljene  suprostavljene razlikovnosti.

Emancipacijska postignuća žena i retrogradni trendovi u suvremenosti - Biljana Kašić

Predavanje je održano 05.05.2020. godine u sklopu prvog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Mada je AFŽ „samostalno“ funkcionirao samo desetak godina (1942-1953) značaj ove organizacije odrazio se na daljnji društveni položaj žene u socijalističkom društvu, i to u oblasti ustavne ravnopravnosti, mogućnosti obrazovanja, zaposlenja, zdravstvene zaštite ... Međutim, masovni potencijal AFŽ-a nije iskorišten tijekom socijalizma, žene nisu bile prisutne u centrima partijske, političke, financijske, privredne i upravne moći. S obzirom na kompleksnost problematike, razlozi su brojni, a većina njih izvire iz „strukture tradicijskog mišljenja“ u bosanskohercegovačkom/jugoslavenskom društvu.

Od AFŽ-a do osmomartovskih crvenih karanfila s kraja 80-ih godina - Vera Katz

Predavanje je održano 06.05.2020. godine u sklopu prvog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Integritet žena je, čini se i lokalno i globalno, krhkiji nego ikada i izložen nasilju i višestrukim oblicima diskriminacije i marginalizacije. Živimo u vremenu koje karakteriše jačanje uticaja desničarskih politika, isključujućih i diskriminatornih diskursa u javnom i medijskom prostoru. Nepostojanje sankcija i relativizacija govora mržnje i nasilja obezbeđuje materijalne uslove za širenje atmosfere netolerancije i linča i predstavlja podstrek svima onima koji svakodnevno koriste govor mržnje i pravdaju nasilje protiv žena i pripadnika/ca manjinskih i marginalizovanih grupa. Ono što nam(a) ostaje je solidarnost i izgradnja novih političkih zajednica i feminističkih savezništva, koje će se organizovano boriti na ulici, institucijama, akademiji  protiv svakog oblika diskriminacije nad ženama.

"Vrijeme paklenog patrijarhata" vodič za feminističko djelovanje - Jelena Višnjić

Predavanje je održano 24.05.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

U predavanju bih se dotakla shema zvanične istorije u slučajevima kada je ženski deo događajne istorije u suprotnosti sa istinama zvanične. Te sukobe u izvesnoj meri rešavaju mikroistorija i istorijska antropologija. Svet Drugih, žena, nužno je interdisciplinarno usmeren: istorija hrane, kućnih poslova, ukusa, mirisa, odnosa sa životinjama i biljkama, drugačije genealogije. Posebno bih se zadržala na odnosu vune i tela. Žensko sećanje sa dokumentima, kao što su dnevnici, zapisnici, sveske sa receptima, zbirke isečaka je istovremeno enciklopedija (kružno obrazovanje) strategija, mnogih uslovljenih i usavršenih zahvaljujuću patrijarhatu i njegovoj represiji. Sanjarenje je kategorija dosada neobuhvaćena poljem antropologije, u kojem pokušavam da organizujem osnove, tipologiju i kulturne i društvene posledice.

Istorija, sećanje, sanjarenje: Žene (u odnosu) sa prošlošću – Svetlana Slapšak

Predavanje je održano 25.05.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Od 1970ih godina XX stoljeća pratimo ispreplitanje ciklusa političkih i ekonomskih kriza i recesija. Ekonomska kriza se još od 1970-ih u akutnoj formi pojavljuje i pokazuje i kao kriza onoga što se naziva „državom blagostanja“. U tom kontekstu moramo posmatrati krizu izazvanu pandemijom virusa COVID-19 koja se nakalemila na krizu iz 2008-2012 te ionako slab ekonomski oporavak. Ono što trenutnu recesiju razlikuje od prethodnih je da pogađa prije svega one sektore u kojima su mahom zaposlene žene (tercijarni sektor, trgovinu, itd) zbog čega je nazvana „she-scession“. Dodamo li ovome i krizu u određenim sektorima brige i obrazovanja u kojima su predominantno zaposlene žene, slika postaje još kompleksnija. Statistički podaci govore da su i prije izbijanja pandemije žene radile manje plaćene, nesigurne poslove, više su radile na određeno radno vrijeme i bez ugovora, što su  sve, unutar kapitalističkih radnih i robnih odnosa,  de facto negativni poticaji ženama da rade „part-time“ kako bi se, ukoliko to bude potrebno, mogle posvetiti brizi i njezi djece, roditelja, proširene obitelji, itd. U predavanju ćemo govoriti upravo o ovim negativnim poticajima koji unutar kapitalističkog sustava imaju za cilj regulaciju ne samo na tržištu, nego i u privatnoj sferi kao sferi reprodukcije i života i rada, a ključnu ulogu u posredovanju i održavanju takvih odnosa ima država. Imajući u vidu ekonomsku i zdravstvenu krizu, pokušat ćemo postaviti neka važna pitanja o odnosu rada, duga i države u odnosu na to šta bi danas, u kontekstu „she-cession“ trebao biti fokus feminističkih analiza i propitivanja. Uzmemo li u obzir da se žene mnogo teže i sporije vraćaju na tržište rada, trenutna recesija prijeti da će borbu radničkog i ženskog pokreta vratiti unatrag skoro jedno stoljeće. Pitanje novih feminističkih strategija i borbi stoga ne može biti mišljeno izvan logike države, koju je danas potrebno misliti kao otpor korporativizmu, nasuprot pretvaranju države u korporaciju, što je bila historijska odlika fašizma.

Rad, dug i država. Feministički osvrt – Tijana Okić

Predavanje je održano 26.05.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.

Ako analiziramo rodno uvjetovano nasilje, onda je jedno od pitanja i iz koje feminističke struje se ono adresira. Kako feminizam nije homogeno polje, nastojaću da pokažem koje bi bile ključne odlike u pristupu orodnjenom nasilju iz perspektive teorije socijalne reprodukcije, te u kojim tačkama takva vizura odmiče od radikalno-feminističkog i još nekih pristupa koji pretpostavljaju koncept roda/pola kao klase. Marksistički feminizam, a osobito teorija socijalne reprodukcije, otvara polje analize orodnjenih oblika nasilja koji se ne odnose samo na osobe koje društvo prepoznaje kao „žene‟, već i na trans, queer, rodno varijantne i druge osobe, a rodno uvjetovano nasilje je čvrsto uvezano i sa drugim formama nasilja, discipliniranja, eksploatiranja i opresiranja koje proizvodi kapitalizam. Utoliko je orodnjeno nasilje strukturno isprepleteno sa klasom, rasom, tjelesnom sposobnošću i drugim kriterijumima na osnovu kojih kapitalizam producira i perpetuira nasilje. Teorija socijalne reprodukcije mi se čini kao analitički najplodniji i najsveobuhvatniji okvir objašnjenja rodno uslovljenog nasilja, a kako to nije samo stvar teorijske analize već ima i političke učinke, i kao plauzibilni orijentir za mobilizaciju, strateški okvir delovanja, moguće i nemoguće saveznike_ce, istinsku transformaciju i emancipaciju.

Je li problem u muškarcima ili ipak u nečemu drugom?Kapitalizam i orodnjene forme nasilja–Maja Solar

Predavanje je održano 27.05.2021. godine u sklopu drugog ciklusa Modula Žene i društvo, obrazovnog programa Politike svakodnevnice.
Crnogorsko je društvo posljednjih godinu dana potreseno i prestrojeno dvijema velikim promjenama – onom globalnom pandemijskom, i onom lokalnom – prvom promjenom vlasti od uspostavljanja parlamentarizma prije trideset godina. Ove su se promjene snažno prolomile i prelomile i kroz politike svakodnevnice čiji je obrazovanje neraskidivi dio. Intenzivirana nacionalna polarizacija, otvorena mizoginija u javnom prostoru, selektivna i politizovana primjena mjera za suzbijanje pandemije, sa jedne i prelazak na skraćenu i online nastavu bez adekvatnog restrukturiranja nastavnih programa, prilagođavanja kriterijuma i načina ocjenjivanja ili podrške učenicima, osobito onima iz marginalizovanih i vulnerabilnih grupa, samo su usložili i dodatno opteretili ”staru normalnost” koja se ionako sa teškoćama podnosila. U predavanju ću nastojati da pokažem kako su oba režima – mjere za suzbijanje pandemije i prelazak na izmijenjen način nastave dodatno produbili postojeće probleme crnogorskog društva i pokazale nespremnost i nesnađenost i stare i nove vlasti u formulisanju odgovora na krizu u kojoj se društvo nalazi.

Crnogorska svakodnevnica i obrazovanje u doba nove (ne)normalnosti – Paula Petričević

Danas je problem klimatskih promjena opravdano postavljen kao centralni problem održivog razvoja i smanjenja siromaštva. Utjecaji klimatskih promjena imaju potencijal da obezvrijede teško stečene uspjehe i napredak prema ostvarivanju milenijskih razvojnih ciljeva čovječanstva. Tokom posljednjih godina postala je očita i jasna činjenica da su klimatske promjene jedne od najvećih prijetnji ekološkoj stabilnosti planete Zemlje. Zahvaljujući neujednačenom i nereguliranom razvoju, klimatski poremećaji predstavljaju snažan izazov za svaku zemlju na planeti.

Bolje gospodarenje šumama ima ključnu ulogu u suočavanju sa klimatskim promjenama jer su klimatske promjene i šume funkcionalno povezane. Na globalnoj razini računa se da približno 18% od globalne emisije stakleničnih plinova (GHG) nastaje kao rezultat sječe i degradacije šuma. S druge strane, promjene globalne klime već vrše pritisak na šumu kroz višegodišnje povečanje temperature, izmijenjene režime padavina i u zadnje vrijeme vrlo česte ekstremnije vremenske prilike. Istovremeno šume i drveče proizvode “ponore/zamke” i pohranjuju ugljen dioksid, imajući tako glavnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. S druge strane, kada je šuma uništena, na golo posječena i spaljena, postaje potencijalni izvor emisije gasova koji stvaraju efekt staklenika, a među gasovima dominira ugljični dioksid.

Šumski resursi u Bosni i Hercegovini pokrivaju oko 50% od ukupne površine zemlje. Značajan su izvor zaposlenja (u šumarstvu, drvnoj industriji) i energije (drvo za ogrjev, uglavnom od šumskih ostataka). Oni su također značajan izvor sporednih šumskih proizvoda (gljive, šumski plodovi i šumsko ljekovito i drugo bilje) i prostrano stanište za divljač. Mi smo do sada malo vodili računa o klimatskim promjenama, ali se i kod nas sve više vide negativni učinci i oni se iz godine u godinu multipliciraju. U predavanju ću se osvrnuti na problem sječe šuma i njene degradacije koje predstavljaju drugi po redu uzrok globalnog zagrijavanja, ali i na gradske zelene površine i njihovu ulogu u ovom procesu.

Predavanje je održano 7.7.2021. godine.

Šume i gradski parkovi u kontekstu klimatskih promjena – Dalibor Ballian

Radio CRVENA ANTENA is  a channel of the Association for Culture and Arts CRVENA