Ideja za Sat(anti)ratne povijesti niknula je iz jednog davnog prizora pred Gradskom upravom u Vukovaru: bio je sunčan i tih dan, trgom je nesigurnim dječjim koracima prolazio dječak od tri, četiri godine. Jednom je rukom držao mamu za ruku, a u drugoj dugačku plastičnu pušku, gotovo njegove veličine. 
Odavna se grozim oružja kao igračaka za djecu, a u Vukovaru se posebno grotesknim čini da rat može biti dječja igra. Nekoć se igralo partizana i Nijemaca, kojeg se rata taj vukovarski dječak igra, tko su neprijatelji, a tko „njegovi“? 
 
Sliku rata i sjećanje na rat u Hrvatskoj kreirali su u mnogome muškarci-ratnici. Ta je slika herojska i u njoj su mjesto našli oni koji su dali živote u borbi, oni koji su uništili najviše tenkova, oni koji su oslobodili teritorij. Slave se vojne operacije, veličaju se pobjede. Antiratni glasovi vojnika i njihovo traumatično iskustvo ratovanja ne oblikuju službenu kulturu sjećanja na Domovinski rat. „Sat (anti)ratne povijesti“ pokušaj je da se u tu sliku rata uključe i glasovi branitelja koji na rat gledaju kao na zlo i patnju kako bi, prvenstveno, mlađe generacije uvidjele kompleksnost i užas rata te da na branitelje ne gledaju kao na heroje kojima su to bili „dani ponosa i slave“, već kao na ljude koji su u tom užasu proživljavali strah, patnju, neizvjesnost, gubitke - najgore dane svoga života. 
Sat je organiziran kao satovi koje branitelji drže u školama, najčešće u sklopu  programa Promicanje vrijednosti Domovinskog rata koji provodi Ministarstvo hrvatskih branitelja, no u vaninstitucionalnim uvjetima i s naglaskom na antiratne vrijednosti. U prostoru udruge K zona održao ga je Renato Matić, sociolog i branitelj s višegodišnjim iskustvom ratišta u Hrvatskoj. Na javni poziv dobrovoljno su se odazvali učenici prvih i četvrtih razreda zagrebačkih gimnazija te su ga mogli pitati sve što ih zanima o ratu. 
Renato Matić govorio je o osobnom iskustvu rata koji ga je, kako je rekao, zatekao nespremnoga u Vukovaru 1991., o tome tko zagovara rat, a tko u njemu gine, o patrijarhalnoj kulturi u kojoj rat ima kultno mjesto, o tome tko je zapravo ratnik i o posljedicama koje rat ostavlja. I o kraju rata kao najsretnijem danu u njegovom životu. 
Audio snimka je slobodna za prenošenje i korištenje. 
Koncepcija: Barbara Matejčić 
Snimanje i obrada zvuka: Audio Store Transonica 
Podrška: K zona u okviru projekta Aktivizam civilnog sektora za pomirenje u regiji bivše Jugoslavije – podrška REKOM-u

Sat (anti)ratne povijesti: Nema dobroga u zlu

This place is a hand-me-down wetsuit,
Squeezing you into the person you were:
One of the cousins in the car parked up
At the end of the lane where the land ends.

Selves return, the tide of the years is out,
The sound of the saint’s bell, muffled and clear,
Cannot be carried off to some museum:
You will always reach Inishkeel Island.

Summers at once, hard to tell apart,
The strung-together spoils of another
Afternoon on all fours, fishing for crabs,
Time’s uncoiled wire hanger in your hand

(You prod the poor creatures, until their last
Play is to cling to what pains them, as our
Belonging is intensification 
Of the longing to hold on to a stretch of sand,

Or sweep of hills, or the feel underfoot
Of a day in the life of the heather
Surrounding the fort at Loughadoon,
Where a boat and its post joke like old friends.)

Received, passed on, this was your father’s gift,
The chance to know you might be found somewhere,
Here, amongst the nights running from kids’ pub
To adults’ pub, along the shore that winds


Through Rossbeg and Portnoo, inside the knit
Weave of a jumper it takes a whole hour 
To buy from Hugh, once talk of relations
And a tangle of yarns have been exchanged.

This new pilgrimage moves with the rust
Of mountains in autumn, and marsh and river
Bathed in yellow light straight from the taps
Of a cottage lost to childhood’s bogland;

And it comes as the disappearing act
Of rainbows over the beach at Tramore,
And as regulars at Nancy’s sensing the room
Truer for their having left and returned;

And it arrives, across an alphabet 
Of dunes, as the voice of our daughter,
Strapped to my chest, she a mad accordion
Who bellows in the language of the wind,

One who is still entering the world, and yet
to know that we don’t really ever 
find the words (ours are the odd consonant
of kelp, and vowels pooled like ink on the strand); 

But you - who were her water and her craft,
Prepared to break that night, breathing in for four
And out for eight - offer now these waves at Narin
Which seem to say what you both understand.

Donegal Revisited [BBC Radio 4, 2022-03-29]

Radio igre za bebe (0-5 godina)
Redateljica: Biserka Vučković
Snimatelj i oblikovatelj tona: Dino Brazzoduro
Glasovi: Mladen Vasary i Dunja Fajdić

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Kreativna Europa.

Patuljak Sluško i tajna vrata: Tko to sluša svog pastira?

"The Everyday weaves its way among these vast and frightening events. But I do think that much of life is like that: a person having a normal day bumps into someone who is having the worst day of their life; someone singing a beautiful elegiac folksong is in the same tunnel as somebody who is on their mobile phone. And for me, the way to keep going, and even to try and be useful, is to manage and focus on The Everyday enough so that you don't get so overwhelmed that it stops you altogether: staying present in the place that we are, nurturing the world around you, and seeing what you can make grow." ~ Josie Long

Made for "Short Cuts - Memento Mori"
Thank you to @fallingtreeproductions

Bower (BBC Radio 4, 2022-09-20)

Znate li što je Šodroš? Iza ovog zvučnog imena krije se prirodna oaza na Dunavcu u srcu Novog Sada. 
Šodroš je još nešto.  On postaje simbolom građanskog otpora privatnom kapitalu koji, u sprezi s vlašću, ždere, ruši i siječe sve pred sobom.
Dok čitate ove retke, na Šodrošu je buka. Nakon višemjesečnog građanskog otpora kroz Survival Camp, ipak je krenula siječa 140 stoljetnih stabala od kojih su neka autohtone vrste, a zajedno s brojnim životinjskim vrstama čine ovaj kraj pravom oazom koju će uskoro zamijeniti betonski i glomazan, suvišan most. U ovom trenu kordoni policije  štite radnike od njihovih vlastitih sugrađana.

Autor Szabolcs Tolnai snimio je višemjesečnu borbu Novosađana protiv lokalnih i državnih vlasti, dokumentirajući u zvuku  bogatstvo, ljepotu i tugu Šodroša. Uskoro u vašim malim radijskim kutijama, slušalicama i autima zvukovi prekrasnog Šodroša, glasovi Novosađanki i Novosađana na barikadama, kineskih radnika, taksiste, zvuk milicijske marice, klavirskog koncerta u survivor kampu i noćnog veslanja na Dunavcu, a u emisiji sudjeluje i jedan dabar.

U produkciji RadioTeatra i Katarine Krešić, tonskom oblikovanju Dinka Tomaša Brazzodura - nastala je dokumentarna radiodrama "VRATIĆE SE VALTER, NOSIĆE BRUSHALTER". To  je ujedno i prva premijera naše regionalne redakcije Radiofonski četvrtak - koju je kroz serijal slušaonica 2021. okupila Pavlica Bajsić.

📢Dokumentarnu radiodramu možete premijerno poslušati kroz dvije polusatne epizode ili u cjelini, na sljedećim nezavisnim radiostanicama u regiji:

Radio Rojc  Pula - 25.3. (sub) i 26.3. (ned) u 12:00h
Radio Plac Subotica - 26.3. (ned) i 27.3. (pon) u 19:00h
Radio Bruškin Kotor - 27.3. (pon) i 28.3. (uto) u 19:00h, uz reprizu u cjelini 29.3. (sri) u 20:00h
Radio Student 100,5MHz Zagreb - 28.3. (uto) i 29.3. (sri) u 21:50h
RadioTeatar  Zagreb - 28.3. (uto) u 18:00h - online
Radio Roža  Rijeka - 30.3. (čet), 17h
Radio zajednice CK13 Novi Sad - 31.3. (pet), 19h
Yammat FM Zagreb - 2.4. (ned) u 11:20h
Radio zajednice CK13  Novi Sad - 2.4. (ned) u 12h

📢 Cijela dokumentarna radiodrama dostupna je od 28.3. u 18h  i na našem webu: https://radioteatar.hr/category/radio/fono-arhiva/ 📢

Čuvajmo "svoje šodroše", posljednje zelene oaze, borimo se za njih - pa i ovako, putem zvuka. Šaljemo ovim radijskim valovima i veliku podršku svim Novosađanima, (a posebno Novosađankama) koji su se mjesecima borili doslovno do "posljednjeg stabla", riskirali zdravlje, privođenja i vrijeđanja.
Pozivamo vas sve da poslušate njihovu priču, a pojedine scene spadaju u neke od možda najpotresnijih radijskih minuta.

Autori fotografija: Dušan Marković i Nikola Željković
hvala Dubioza Kolektivu na ustupanju pjesme Walter za potrebe ove dokumentarne radiodrame.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije kroz program Kreativna Europa.

najava: VRATIĆE SE VALTER, NOSIĆE BRUSHALTER

Ksenija Balog, zagrebačka nagrađivana balerina, piše nam jednu priču s Ribnjaka koju nikada neće zaboraviti, tešku, ali istovremenu punu ljubavi.

Autorica: Ksenija Balog
Čitala: Nina Bajsić
Montaža: Tea Basnić
Produkcija: RadioTeatar Bajsić i prijatelji, 2024.
Glazba: Kralj Čačka i Nina Bajsić: Mi smo se srušili nama
-- aranžman: Marko Marić i Dino Brazzoduro
-- vokali: Nina Bajsić i Kralj Čačka
-- sviraju: Marko Marić (klavijature, el. gitara), Dino Brazzoduro (ak. bas, udaraljke), Kralj Čačka (gitara) 
-- tonski snimio, miksao i masterirao: Ivan Božanić

SLUŠAJ RIBNJAK #1 - Ksenija Balog: Ribnjak u srcu

RadioTeatar - a house of theatre, radio and music 📍Zagreb

SLUŠAJ RIBNJAK #1 - Ksenija Balog: Ribnjak u srcu

RadioTeatar Bajsic i prijatelji

Related tracks