Na web stranici Rijaseta Islamske zajednice postavljeni su deseci pitanja koja se odnose na članstvo i članarine u Islamskoj zajednici. Ta tema je veoma česta i očito vrlo interesantna. U današnjoj rubrici Šta Ako i Kako saznajemo kako i gdje se možemo učlaniti u Islamsku zajednicu. Takođe, potražili smo i odgovore na pitanja  o visini članarine kao i raspolaganju sredstvima prikupljenim kroz članarine. Rubriku Šta Ako i Kako je pripremio Sedin Salić:
U Upravi za pravne i administrativne poslove Rijaseta Islamske zajednice smo potražili informacije o učlanjenju u Islamsku zajednicu. Razgovarali smo sa šefom Odjela za pravne poslove i sekretarom Rijaseta Islamske zajednice, Karadža  Mensurom.

Kako se uičlaniti u Islamsku zajednicu?

Koji su još izvori prihoda u medžlisima?

Kako se raspoređuju sredstva prikupljena članarinom?

U rubrici Šta ako & kako o članstvu  u Islamskoj zajednici rzagovarali smo sa Mensurom Karadžom,  šefom Odjela za pravne poslove Uprave za pravne i administrativne poslove i sekretarom Rijaseta Islamske zajednice.
Pripremio Sedin Salić

Kako Se Učlaniti U Islamsku Zajednicu

Da li je za osobe koje ne čuju, korektno reći da su gluhi ili pak gluhonijemi? Zašto bismo trebali osluhnuti takozvani svijet tišine? Šta  možemo učiniti za ljude koji nemaju blagodat sluha, saznajmo u rubrici Šta Ako i Kako, koju je pripremio Sedin Salić.

Oko 0.5% populacije ima problem sa sluhom. Te statistike se odnose samo na registrovane osobe. Poznato je da postoji i dosta veliki broj neregistrovanih. Tako je velika vjerovatnoća da u našem okruženju živi neko ko ne čuje, odnosno ko je gluh. Jesmo li svjesni postojanja tih ljudi? Jesmo li mi zaista “čujući” - kako nas koji smo počašćeni s blagodati sluha, zovu oni kojima je ta blagodat uskraćena. Imamo li sluha za njih?  - Najveći problem kod odsustva sluha nije nemogućnost u uživanju ljepote zvuka. Ono što život bez sluha čini teškim je uskraćena komunikacija. Ljudi koji čuju, odnosno čujući ljudi, mogu uveliko olakšati život gluhim ljudima tako što će im se približiti načinom komuniciranja koji oni razumiju. - Da bismo shvatili kako razgovaraju gluhi ljudi, razgovarali smo sa stručnjakom iz oblasti pedagogije. 
CUE1 Magistrica Mejrema Ljevaković, koja je profesionalno i privatno vezana za komunikaciju sa gluhim ljudima, objasnila nam je kako komuniciraju gluhi ljudi.

Kako Razgovaraju Gluhi Ljudi

Na Arapskom UMRAH, ili kako mi to kažemo “UMRA”, znači "posjetiti sveto mjesto". To je jedan lični doživljaj i iskustvo koje zahtijeva i osobnu inventivnost, traganje za smislom, smirajem duše itd. 
Poslanik a.s. je obavio četiri umre i jedan hadž. Prema stavu Hanefijskog mezheba, obaviti umru jednom u životu je pritvrđeni sunnet. Po šafijskom i hanbelijskom mezhebu to je vadžib. Obaviti je više puta spada u nafilu.
Šta je Umra, koje su koristi Umre te kako se pripremiti za umru, objasnio nam je Nezim ef. Halilović, rukovodilac Ureda za hadž.

Zašto se ide na umru/obavlja umra?
Je li umra obavezna?
Treba li prvo obaviti hadž prije umre?  
...

Šta je Umra i kako se pripremiti za nju?

Šta je vakuf, kako se postaje vakif, šta se može uvakufiti i koja su prava vakifa nad uvakufljenom imovinom?
Na ova i druga pitanja o vakufu odgovorio nam je dr. Senajid Zajimović, direktor Vakufske direkcije Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.
Rubriku ŠtaAko&Kako pripremio je Sedin Salić

Kako Uvakufiti Imovinu?

Tokom 2015. godine Komisija za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u BiH primila je 25 prijava narušavanja slobode vjere. Kada je riječ o tržištu rada, one se uglavnom fokusiraju na dva glavna pitanja. To su (ne)mogućnost obavljanja namaza u radnom vremenu (uključujući i džuma namaz), i nošenja hidžaba.

Ustanovljeno je da se kao glavni problem ispostavlja nerazumijevanje razlike kod poslodavaca između sekularnosti i prava na slobodno ispoljavanje vjere kod zaposlenika.

Šta je sloboda vjeroispovijesti ili vjere, saznaćemo u rubrici ŠtaAko&Kako koju je pripremio Sedin Salić.

O slobodi vjeroispovijesti ili slobodi vjere, razgovarao je sa Đermanom Šeta, magistricom religijskih studija i predsjednicom Komisije za slobodu vjere Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

    Šta obuhvata ta sloboda?
    Obuhvata li pravo na izbor odijevanja u skladu sa propisima svoje vjere?
    Obuhvata li i pravo na nošenje brade?
    Šta je sa pravom na obavljanje namaza?
    Postoje li prava na vjerska obilježja?
    Šta su vjerska obilježja? Jesu li definisana i ako jesu, ko ih definiše?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja poslušajte u priloženom snimku.

Sloboda Vjere

ŠtaAko&Kako Sjećanje Na Genocid 07.03.2017

Marš mira je pješački pohod, koji se održava u sklopu obilježavanja godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini, s ciljem odavanja počasti žrtvama genocida te podsjećanja na stravične zločine koje su počinile snage vojske i policije Republike Srpske, potpomognute snagama iz Srbije, nad Bošnjacima "Sigurnosne zone UN-a" - Srebrenica, u julu 1995. godine. Pohod nosi naziv protestni, jer ima za cilj animiranje svih relevantnih aktera, na lokalnom i međunarodnom nivou, za brže hapšenje i procesuiranje osoba odgovornih za počinjene zločine, radi zadovoljavanja pravde kao preduslova za izgradnju trajnog mira i tolerancije među narodima u Bosni i Hercegovine.
Kolona učesnika, koja broji hiljade ljudi sa skoro svih dijelova planete i svake godine se povećava, kreće iz MZ Nezuk u opštini Sapna i u periodu od tri dana prelazi put dug oko 100 kilometara, da bi došla do Potočara u opštini Srebrenica. Učesnici po završetku Marša imaju priliku prisustvovati komemoraciji i učestvovati u obavljanju dženaze-namaza i ukopu identifikovanih žrtava genocida, pronađenih u nekoj od masovnih grobnica sa lokaliteta kojima su i sami prolazili u sklopu planirane maršute.

MARŠ MIRA - Upute

Bosna i Hercegovina dobila je poziv NATO-a za aktivaciju MAP-a, Akcijskog plana za članstvo u Savezu. Šta to znači za našu domovinu i šta je, ustvari, MAP, saznajemo u rubrici Šta ako i kako.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a na sastanku o zapadnom Balkanu donijeli su odluku da Bosni i Hercegovini uputi poziv za aktivaciju MAP-a, Akcijskog plana za članstvo u Savezu.

Proces integracije u NATO pojasnio je bivši ministar odbrane a danas profesor na Fakultetu političkih nauka i Američkom univerzitetu, Selmo Cikotić:

U razgovoru o aktivaciji MAP-a i pridruživanju NATO savezu gospodin Cikotić je dalje je podsjetio da je Dejtonski mirovni sporazum zaključen ostavljajući OHR i komandanta mirovnih snaga u BiH kao vrhovne tumače Opšteg okvirnog sporazuma za mir i vojnih aspekata mirovnog sporazuma.

Na kraju je profesor Selmo Cikotić upozorio da individualni istupi trenutnog predsjedavajućeg predsjedništva BiH reduciraju subjektivitet i (su)vlasništvo srpskog naroda nad BiH. Bošnjaci se ne trebaju smatrati jedino odgovornim za sudbinu svoje domovine. Isto tako se ni Srbi, niti Hrvati i ostali ne trebaju odricati svoga prava ali ni obaveze za budućnost i sudbinu države, upozorio je Cikotić izražavajući nadu da će mudrost i dogovor prevladati kao zajednički interes.

Rubriku Šta ako i kako uređuje Sedin Salić.

Šta je MAP?

Rubrika radija BIR - ŠtaAko&Kako - odgovori na pitanja koja se rijetko postavljaju

ŠtaAko&Kako

Popular tracks